Vrhovni sud Južne Koreje najavio je sveobuhvatnu izmjenu svojih propisa o civilnom izvršenju, kojom se uspostavljaju jasne pravne procedure za zapljenu, zamrzavanje i likvidaciju virtuelne imovine poput bitcoina tokom parničnih postupaka. Prema izvještaju agencije Newsis, cilj izmjena je da se ujednače protokoli izvršenja na svim nivoima sudova i suzbije rastući trend dužnika koji izvlače kriptovalute kako bi izbjegli sudske presude.
Prema novim pravilima, prinudno izvršenje nad virtuelnom valutom dužnika zvanično počinje sudskim nalogom o pljenidbi. Nalog zabranjuje dužniku raspolaganje imovinom i zahtijeva da ona bude prenesena direktno sudskom izvršitelju. Pljenidba stupa na snagu u trenutku kada izvršitelj primi imovinu u svoje staranje.
Izmjene takođe propisuju konkretne metode pretvaranja zaplijenjenih digitalnih valuta u gotovinu. Povjerioci mogu tražiti sudski "nalog o prenosu", kojim se imovina dodjeljuje direktno povjeriocu po vrijednosti koju utvrdi sud, ili "nalog o prodaji". Ako se izda nalog o prodaji, izvršitelj može prebaciti kriptovalutu na namjenski račun kod sertifikovanog pružaoca usluga virtuelne imovine radi likvidacije, ili prodaju povjeriti direktno tom pružaocu. Pored toga, pravila daju sudovima fleksibilnost da zaplijenjene tokene zamijene za visokolikvidne kriptovalute radi lakše konverzije u gotovinu, a predviđene su i mjere obezbjeđenja, uključujući privremene pljenidbe i zabrane, kako bi se elektronski novčanici zamrzli dok parnica traje.
Nacionalna sudska administracija prikupljaće mišljenja javnosti i struke o nacrtu izmjena do 11. avgusta, a puna primjena je planirana za oktobar. "Neophodno je uspostaviti procedure civilnog izvršenja koje su usklađene sa pravnom prirodom i strukturom transakcija virtuelne imovine", saopštio je Vrhovni sud, dodajući da su pravila osmišljena da "obezbijede predvidljivost i pravnu stabilnost" u građanskim sporovima.
Formalnim uvođenjem kriptovaluta u pravila civilnog izvršenja, Vrhovni sud premošćuje ključnu prazninu koju su ostavile nedavne zakonodavne prekretnice i pretvara digitalne tokene iz sive zone u standardizovanu klasu prepoznatljive i pravno upotrebljive finansijske imovine. Izmjena se direktno nadovezuje na temelje južnokorejskog Zakona o zaštiti korisnika virtuelne imovine, koji je stupio na snagu u julu 2024. godine. Taj zakon je obavezao pružaoce usluga virtuelne imovine da odvoje sredstva korisnika, drže 80 posto imovine u cold storage režimu i nadziru nepoštene trgovinske prakse, ali je prvenstveno funkcionisao kao okvir za zaštitu potrošača i borbu protiv manipulacija tržištem. Nova pravila Vrhovnog suda sada koriste visoko regulisanu infrastrukturu propisanu zakonom iz 2024. za sprovođenje sudski naloženih likvidacija.
Izvor: Bitcoin.com