Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) saopštila je u srijedu da je zvanično optužila osnivača Telegrama Pavela Durova za pomaganje terorističkim aktivnostima i da ga je stavila na međunarodnu potjernicu. Optužnica je, prema FSB-u, proizašla iz krivične istrage koja je u toku i predstavlja korak kojim se pritisak na Telegram seli sa regulatornog spora na krivičnu odgovornost. Umjesto da se bave pojedinačnim sadržajem, ruske vlasti sada tvrde da nastavak rada određenih kanala, botova i četova na Telegramu predstavlja oblik direktne pomoći terorizmu.
FSB tereti Telegram da nije uklonio kanale, četove i botove koje su, kako navodi, koristile ukrajinske obavještajne službe i ekstremističke grupe za koordinaciju sabotaža, masovnih ubistava i sajber prevara u Rusiji. Vlasti tvrde da su te operacije dovele do brojnih žrtava, uključujući žene i djecu, te do milijardnih šteta. Jedna od optužbi odnosi se na Telegramov bot za upoznavanje za koji FSB tvrdi da su ga ukrajinske službe bezbjednosti koristile za regrutovanje mladih Rusa za sabotaže. FSB navodi da su od jula 2025. godine širom Rusije uhapšena 46 korisnika tog bota, starosti od 12 do 22 godine, zbog napada na pripadnike organa reda, podmetanja požara i srodnih prekršaja.
Durov se tereti po članu 205.1 Krivičnog zakonika Ruske Federacije, koji reguliše pomaganje terorističkim aktivnostima. Ako bude proglašen krivim, prijeti mu doživotna kazna zatvora. Međunarodna potjernica može mu otežati putovanja, povećati pravnu neizvjesnost i zakomplikovati buduće diplomatske razgovore ili ekstradiciju, čak i ako samo hapšenje djeluje malo vjerovatno. Durov je napustio Rusiju prije više od jedne decenije i danas živi u Dubaiju, gdje je i sjedište Telegrama. Ima francusko državljanstvo i državljanstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Durov je 2006. godine sa bratom Nikolajem osnovao VKontakte, tada dominantnu društvenu mrežu u Rusiji, a iz kompanije je istisnut 2014. nakon što je odbio zahtjeve vlasti da preda korisničke podatke i cenzuriše kritičare Kremlja. Iste godine braća su pokrenula Telegram, koji je danas prerastao milijardu korisnika. Rusija je Telegram blokirala između 2018. i 2020. godine zbog spora oko ključeva za enkripciju, a zabranu je ukinula nakon što je kompanija pristala da primijeni antiterorističke mjere. Od invazije na Ukrajinu 2022. godine Kremlj je ograničio ili zabranio Facebook, Instagram, X, Signal i Viber. Roskomnadzor je u avgustu 2025. počeo da ograničava glasovne i video pozive na Telegramu, a dodatna ograničenja uveo je u februaru 2026, uz obrazloženje o prevarama i propustima u zaštiti podataka. Ruski sudovi su kompaniji izrekli kazne u iznosu od nekoliko desetina miliona rubalja.
Ruski zvaničnici sve više usmjeravaju korisnike na MAX, državnu platformu za razmjenu poruka koja nema end-to-end enkripciju i koja podatke o korisnicima dijeli sa vlastima na zahtjev. Durov je ranije ove godine izjavio da su ruske vlasti otvorile krivični postupak protiv njega kao izgovor za uvođenje dodatnih ograničenja Telegramu. Ovo nije prvi put da se suočava sa vlastima: francuska policija ga je u avgustu 2024. privela na aerodromu u Parizu zbog navodnih propusta Telegrama u moderaciji trgovine drogom, prevara i nezakonitog materijala. Platio je jemstvo od 5 miliona evra, mjesecima mu je bilo zabranjeno da napusti Francusku, a u Dubai se vratio u martu 2025. godine.
Ekstradicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u skorije vrijeme djeluje malo vjerovatno. Telegram je na optužbe odgovorio preko svog naloga na mreži X objavom fotografije na kojoj Durov pokazuje srednji prst; objava je do sada prikupila 33.000 lajkova, 1,1 milion pregleda i 1.400 dijeljenja. Čak i ako se Durov nikada ne vrati u Rusiju, krivični postupak dodaje novu dimenziju višegodišnjem sukobu oko enkripcije, moderacije platformi i pitanja gdje na kraju leži pravna odgovornost kada se servis sa više od milijardu korisnika koristi za kriminalne aktivnosti.
Izvor: Bitcoin.com