Japanski parlament usvojio je u srijedu izmjene kojima se kripto imovina klasifikuje kao finansijska imovina u okviru Zakona o finansijskim instrumentima i berzi (FIEA), prenosi lokalna novinska agencija Nikkei. Time se japanska kripto regulativa pomjera sa Zakona o platnim uslugama (PSA), koji je digitalnu imovinu tretirao prvenstveno kao platni instrument, i uvode se pravila o insajderskom trgovanju i jači nadzor nad kripto biznisima.
Riječ je o jednoj od najvećih promjena japanske politike prema digitalnoj imovini, u trenutku kada regulatori širom svijeta raspravljaju kako kripto uklopiti u postojeće finansijske sisteme.
Prema revidiranom okviru, kripto kompanije koje posluju u Japanu suočiće se sa dodatnim obavezama usklađenosti, osmišljenim da poboljšaju integritet tržišta i zaštite korisnike. Ažurirana pravila zabranjuju izdavaocima, mjenjačnicama i drugim učesnicima na tržištu da trguju dok raspolažu neobjavljenim materijalnim informacijama, čime se uvode ograničenja insajderskog trgovanja slična onima u tradicionalnim finansijama.
Kazne se značajno pooštravaju: maksimalna zatvorska kazna za kompanije koje posluju bez registracije prema izvještaju raste sa tri na deset godina, a novčane kazne sa oko 3 miliona japanskih jena (19.000 dolara) na oko 10 miliona jena. Prekršaji insajderskog trgovanja mogli bi donijeti do pet godina zatvora, novčanu kaznu do 5 miliona jena, ili oboje.
Revidirani zakon, kako se navodi, mijenja i terminologiju za registrovane firme, sa "kripto mjenjačnica" na "kompanija za trgovanje kriptovalutama", što odražava širu finansijsku ulogu koju regulatori sada dodjeljuju sektoru. Japanski potez dio je globalnog trenda primjene postojećih finansijskih okvira na kripto: poreska uprava Južne Afrike početkom jula objavila je nacrt smjernica o primjeni postojećih poreskih pravila na kripto imovinu, dok američki regulatori nastavljaju pojašnjavati primjenu zakona o hartijama od vrijednosti i robama na digitalnu imovinu.
Izvor: Cointelegraph