Ruska Državna duma trebalo bi da 21. jula glasa o sveobuhvatnom kripto zakonu koji bi legalizovao regulisano trgovanje i prekogranična poravnanja, uz zadržavanje zabrane plaćanja digitalnom imovinom unutar zemlje, izvijestio je u ponedjeljak RBC. Nacrt zakona br. 1194918-8, „O digitalnoj valuti i digitalnim pravima", zakazan je za drugo i treće čitanje nakon što ga je Komitet za finansijsko tržište 16. jula preporučio za dalji postupak; rusku vladu prijedlog je uvela 1. aprila. Prema izvještaju novinarke RBC-a Anastasije Kuzmičeve, prvo čitanje zakon je prošao 21. aprila sa 327 od 340 prisutnih poslanika za, a usvajanje u utorak poslalo bi ga u Savjet Federacije prije nego što stigne predsjedniku Vladimiru Putinu na potpis.
Prijedlog bi digitalnu valutu priznao kao imovinu i dozvolio licenciranim operatorima da podržavaju kripto transakcije: berze, brokeri, kastodijani i drugi posrednici radili bi pod nadzorom Banke Rusije. Kripto bi ostao zabranjen kao sredstvo plaćanja za robu i usluge unutar Rusije, ali bi učesnici u spoljnoj trgovini mogli koristiti digitalnu imovinu u prekograničnim poravnanjima, čime se pristup širi izvan eksperimentalnog režima koji je već dostupan odabranim kompanijama. Ta razlika je centralna za strategiju Moskve: vlada traži alternativne kanale poravnanja dok zapadne sankcije ograničavaju pristup korespondentskim bankama i konvencionalnim platnim mrežama, ali nije spremna da oslabi ulogu rublje u domaćoj trgovini.
Od Banke Rusije očekuje se da postavi godišnje limite kupovine za nekvalifikovane investitore i da traži testiranje rizika. Predloženi plafon od 300.000 rubalja, otprilike 3.800 dolara, oštro bi ograničio obične investitore, dok kvalifikovani učesnici dobijaju širi pristup. Iz konačnog okvira izbačen je raniji zahtjev da holderi otkrivaju pojedinačne adrese novčanika: izvještavanje će se umjesto toga fokusirati na stanja i tokove transakcija, mada bi sprovedbena pravila još mogla odrediti kako privatni novčanici komuniciraju sa licenciranom ruskom infrastrukturom. Rudarenje ostaje pod nadzorom Federalne poreske službe, a ne Banke Rusije, dok bi regulisane finansijske firme mogle dobiti nove prilike u custody, brokerskim i uslugama poravnanja u spoljnoj trgovini.
Za bitcoin je neposredna implikacija institucionalna, a ne maloprodajna: legalna prekogranična upotreba mogla bi povećati tražnju izvoznika, uvoznika i pružalaca usluga poravnanja, dok bi licenciranje moglo koncentrisati likvidnost kod državno odobrenih banaka i platformi za trgovanje. Rusko Ministarstvo finansija procjenjuje da kripto drži oko 20 miliona stanovnika; zakon bi veliki dio te aktivnosti usmjerio ka nadziranim kanalima, ali bi limiti za male investitore i custody ograničenja mogli držati spekulativnu tražnju sputanom. Rizik ostaje i međunarodna kontrola: kompanije koje obrađuju ruska kripto poravnanja mogle bi se suočiti sa dodatnim provjerama usklađenosti ili izloženošću sankcijama, posebno kada transakcije uključuju entitete ili druge strane pod restrikcijama.
Anatolij Aksakov, predsjednik dumskog Komiteta za finansijsko tržište, izjavio je da se očekuje da zakon stupi na snagu 1. septembra. RBC-ova Kuzmičeva prenijela je njegove riječi: „A sutra [21. jula] ćemo u drugom i trećem čitanju usvojiti zakon usmjeren na stvaranje pravnih uslova za funkcionisanje kriptovaluta u našoj zemlji." Prije početka potpuno regulisanog trgovanja mogla bi ipak biti potrebna dodatna pravila Banke Rusije, pa sprovođenje i primjena ostaju sljedeći veliki testovi.
Izvor: Bitcoin.com